Bitka kod "kote" 3000
Nakon Intelovih 3 GHz, AMD je na trite izbacio procesore na novoj jezgri kodnog imena "Barton" i oznake 3000+. Glavno obiljeje ovih procesora, uz 333-megahercni FSB, je i vei L2 cache koji sada iznosi 512 kB te jo nii radni takt
Prola godina ne moe se nazvati nikako drugaije ve vrlo uspjenom za Intel. Uspjeh se najvie moe pripisati dolasku na trite procesora Pentium 4 zasnovanih na 0,13-mikronskoj Northwood jezgri, koji su napokon pruili performanse kakve su korisnici oekivali. AMD-ov odgovor bio je Athlon XP napravljen u 0,13-mikronskoj tehnologiji, koji je poprilino kasnio s izlaskom na trite zbog problema s proizvodnjom. Problemi su tek rijeeni dolaskom na trite procesora na bazi Thoroughbred-B jezgre. Na sreu po AMD, otprilike u isto vrijeme kada su se pojavili procesori zasnovani na Thoroughbred-B jezgri, na tritu se pojavio i chipset nForce2. Ovaj chipset pruio je veliki napredak u performansama spram VIA-inih platformi KT333 i KT400 te AMD-ovim procesorima dao dodatni vjetar u lea. Sad je AMD napravio jo jedan korak naprijed - izbacio je na trite procesore Athlon XP kodnog imena Barton s 512 kB L2 cache memorije.
Ako mislite da je Barton neki veliki korak naprijed u vidu arhitekture - varate se. Procesori zasnovani na ovoj jezgri nisu nita drugo nego Thoroughbred-B s duplo veom L2 cache memorijom. Zbog vee cache memorije, poveao se broj tranzistora (s 37,6 na 54,3 milijuna) te veliina jezgre (s 84 mm2 na 101 mm2). Sve to zajedno rezultiralo je i puno viom cijenom ovih procesora.
No vratimo se jo na trenutak na cache memoriju - vie je bolje, zar ne? Sjetimo se samo Intelovih procesora zasnovanih na Northwood jezgri i napretka u performansama spram jezgre Willamette. Naalost, situacija nije uvijek tako jednostavna jer nisu sve cache memorije jednake. Kod Intelovih procesora svi podaci iz L1 cache memorije kopiraju se i u L2 cache (inkluzivni pristup). Ovo kopiranje istih podataka na dva razliita mjesta samom procesoru ne donosi nikakvu korist. S druge strane, ovakva redundantnost je plus kada sistem osvjeava informacije u glavnoj memoriji jer memorijski kontroler samo treba pogledati podatke u L2 cache memoriji, tj. uope ne treba pristupiti L1 cache memoriji. Nadalje, ovakvim se pristupom smanjuje latencija cijelog procesa i s veom L2 cache memorijom dolazi do boljih performansi. S druge strane, AMD koristi takozvani ekskluzivni pristup, odnosno podaci u L1 cache memoriji ne dupliciraju se u L2 (to je, pak, jedna od osnovnih stvari AMD-ove QuantiSpeed arhitekture). Kako procesori Athlon XP sami po sebi imaju izrazito velik L1 cache (128 kB), to je puno vie od Intelovih 8 kB, ne udi da se AMD odluio na ovakvu arhitekturu L1 i L2 cache memorije, ali se tada poveavanjem L2 caceha ne popravljaju performanse kao u Intelovom sluaju (to se moe vrlo dobro vidjeti i po mjerenjima).
Microsoft, Linux i MP3-ce
LindowsOS predstavlja najnoviji pokuaj dovoenja Linuxa na desktop scenu i njegovog pretvaranja u "pravu" alternativu Microsoftovim operativnim sustavima, emu bi trebala pomoi i njegova mogunost da pokree aplikacije pisane za Windowse. Bez obzira na to uspije li ovaj pokuaj ili ne - pamtit emo ga prije svega po buci koja se digla oko cijelog projekta i gotovo nevjerojatnim metodama koritenim za njegovu promociju
Pratite li imalo pozornije zbivanja na softverskoj, pa i informatikoj sceni openito, ime Lindows nije vam moglo promaknuti - glavni razlog tome jest Microsoftova tuba protiv tvrtke, zbog navodne "krae" registriranog naziva Windows. Ekipa iz Redmonda, naime, tvrdi kako e potencijalni kupci biti zbunjeni slinostima u nazivima Windows i LindowsOS, to bi ih moglo navesti na to da kupe ovaj drugi, mislei da su kupili ovaj prvi (da li i obrnuto?).
Epilog ove sudske zbrke nije jo uvijek poznat i u skorije vrijeme vjerojatno nee ni biti, no jedno je sigurno - zahvaljujui ovoj tubi, Lindows.com i LindowsOS dobili su dodatni publicitet u kojekakvim internetskim i neinternetskim medijima, to je bez ikakve sumnje, oduevilo Michaela Robertsona, osnivaa i pokretaa tvrtke i cijelog projekta.
Robertson je, inae, dosta poznata faca u internetskom i softverskom svijetu. Slavu je stekao prije nekoliko godina, kao osniva MP3.coma - sitea koji je omoguavao (legalnu) kupovinu glazbe u MP3 formatu, te promovirao neovisne bandove, koji su preko njegovih stranica traili svoju publiku bez posredovanja izdavakih kua.
MP3.com se, ubrzo nakon svoje popularizacije, naao pod udarom glazbene industrije i pred tubom koja je zavrila nagodbom, a jedan od najveih izdavaa, Vivendi Universal, je na kraju i kupio MP3.com i preuredio ga po svojim idejama, isplativi prije toga Robertsonu i drugima visoke svote kao naknadu za njihove udjele u tvrtki
Dotini je tijekom prole godine vjerojatno zakljuio kako ne bi bilo u redu da njegova karijera zavri na ovakav nain, te se okrenuo novom, takoer vie nego ambicioznom projektu - stvaranju operativnog sustava koji bi trebao predstavljati pravu konkurenciju Microsoftovim Windowsima i, onako "usput", moi pokretati za njih pisane aplikacije. Kao podlogu za novi OS odabrao je (oekivano) Linux, a projekt je dobio naziv Lindows - dok ime samog operativnog sustava glasi LindowsOS.
Upitan boji li se Microsoftovog odgovora na novi projekt, Robertson je izjavio "There were five major record labels, and there's only one Microsoft. That's an 80 percent reduction.", uspjevi se ovim biserom ubaciti na popis "The 101 Dumbest Moments in Business" amerikog mjesenika Business 2.0
Rad na LindowsOS-u zapoeo je jo u drugoj polovici prole godine, no, osim pomno sroenih objava za tisak dugo vremena se o njemu nije moglo saznati nita konkretno. Web-stranice na adresi http://www.lindows.com/ u potpunosti su zaivjele tek poetkom ove godine, zajedno s pojavom prve testne verzije LindowsOSa.
Ukoliko ste se, meutim, ponadali da ete testnu verziju moi skinuti s weba, kao to je to obiaj kod slinih projekata - prevarili ste se. Testne verzije (sneak previews, u terminologiji tvrtke) dostupne su, naime, tek odabranim lanovima Lindows Insider zajednice, formirane za pruanje podrke ovom projektu, iji lanovi za "upad" moraju iskeirati 99 USD. Ta svota im, meutim, ne osigurava i dobivanje testnih verzija LindowsOSa, koje se nude tek nekolicini testera iz Insider programa, koje u tvrtki odabiru prema neobjavljenim kriterijima
Beethovenova deveta
Bez obzira to je ve i Windows Media Player 8.0 bio zreo softverski proizvod, kvalitetni konkurenti i dalje mu nisu dali da se korisnicima nametne u mjeri u kojoj bi to Microsoft elio. Pred nama je novi, deveti pokuaj softverskog giganta da zasjedne na multimedijalni tron - jednom za svagda
Prva stvar koja nas je prilino razveselila, a koja je "ugraena" u obje nove verzije WMP-a, jest doista ispunjeno Microsoftovo obeanje o brzom streamingu multimedije. Istina je da kod nas rijetko tko slua streamanu glazbu ili gleda emitirani video preko Interneta (premalen broj stalnih veza), no ve s ISDN vezom u takvom emu je mogue i uivati. Beta verzija novog WMP-a stvarno drastino smanjuje vrijeme potrebno za buffering emitiranih podataka, a na "tucanje" slike ili zvuka s ISDN modemom nismo naili niti jednom. Valja ipak napomenuti da ovo poboljanje vrijedi samo ako je s druge strane instaliran Windows Media Services 9 Series, dakle odgovarajui MS-ov server.
Glede funkcionalnih novosti, zgodan je Mini-Player, dostupan samo u verziji za Windowse XP. Smanjite li WMP na razinu zadae u taskbaru, umjesto klasine kuice koja predstavlja minimiziranu aplikaciju dobit ete upravljaku plou (ploicu?) sa svom potrebnom dugmadi za upravljanje multimedijom, a po volji moete ukljuiti ili iskljuiti i "mini-ekran" iznad te ploe. Nita revolucionarno, ali ovjeka veseli. Smanjenu verziju WMP-a, dodue ne u toj mjeri, mogue je dobiti i odabirom neke od mnogobrojnih maski, odnosno skinova kojih je sada i nekoliko novih. Nae se meu njima i pokoja dopadljiva, pa pronaite neku koja odgovara vaem ukusu - besplatne su, dakako.
WMP je i prije podravao izradu dosta bogate arhive multimedijalnih datoteka, to jest, preciznije reeno, lokalne baze podataka u kojoj je popisano sve to moete posluati ili pogledati pomou svojeg raunala. No sada je taj element, poznat pod imenom Media Library, jo kudikamo doraeniji. Multimedijalne datoteke mogue je razvrstavati u kategorizirane mape, davati im ocjene (od jedne do pet zvjezdica) po kojima ete kasnije lake ponovno reproducirati samo one koje vam se jako sviaju, a tu je i "pametni" algoritam koji nastoji prepoznati skladbu koju svirate te, ako mu to poe za rukom, kasnije prikazuje detalje o albumu i izvoau.
Simpatini efekti
Kad smo ve kod tog prepoznavanja raznih identifikacijskih oznaka audio i video datoteka, novi WMP prepoznaje 35 razliitih standarda za opise datoteka, play-liste, titlove i ostalu silu pomonih informacija koja se obino isporuuje s takvim datotekama. Na alost, problemi oko reprodukcije DVD-ova i prepoznavanja novijih codeca za video zapise, barem to se tie beta verzije, jo su uvijek tu. Dok je za sluanje glazbe WMP postao alat kojem se malo to moe zamjeriti, za reprodukciju videa vrijedi sve to ste mogli proitati u temi o multimedijalnim playerima iz naeg ljetnog
Brzina kratkog dometa
Napokon jedan kvalitetan ureaj koji istovremeno podrava nadolazei 802.11a i postojei 802.11b standard te svojim mogunostima ozbiljno konkurira high-end ureajima za beinu komunikaciju
U skladu s ugledom i kvalitetom imena proizvoaa, kada ureaj jednom prebacimo u vlastiti mreni subnet, otkriva se njegova prava snaga. Konfiguracija kojoj se pristupa preko web-browsera sadri apsolutno sve parametre koje moete zamisliti (i promijeniti), dok bi stranici na kojoj se cijela konfiguracija odvija mogla pozavidjeti povea populacija internetskih webmastera, obzirom da je navigacija intuitivna i izvrsno napravljena (JavaScript DHTML meniji).
Teko odvajanje
Kada smo se jednom doepali konfiguracijske stranice, bilo nam se teko odvojiti od nje. Pregrt menija, opcija i parametara nas je oarala i otkrila sve mogunosti (i nedostatke) ovog ureaja. Velika zabluda u kojoj smo bili od trenutka kada nam ureaj dospio u ruke je nestala: "dual mode" u nazivu ovog ureaja ne nudi odabir izmeu dva standarda - 802.11a i 802.11b, ve njihov nesmetani simultani rad. Ne postoji opcija da se iskljui bilo koji od njih, tako da oni rade paralelno - eljeli vi to ili ne. Takva funkcionalnost otvara itavu paletu mogunosti upotrebe; od bridgea izmeu 802.11a i 802.11b standarda, pa sve do paralelnog posluivanja klijenata bez obzira na kojem standardu rade. Sve parametre (osim IP adrese) moete mijenjati po elji - npr. WEP moete na jednom adapteru drati ukljuen, na drugom iskljuen, svaki moe imati svoj SSID i sl. Od sigurnosnih opcija, ovaj AP nam nudi promjenu administratorskog logina (!!!) i passworda, 64 i 128-bitnu WEP enkripciju, autorizaciju prema MAC adresama te identifikaciju i autorizaciju preko radijus servera - mogue je dodati vie servera i detaljno konfigurirati pristup svakom od njih (moe se promijeniti i port na kojem se nalazi server, to je doista jedinstvena mogunost). Nadogradnja firmwarea moe se izvesti uz pomo TFTP servera, uz mogunost definiranja adrese, naziva datoteke i njene lokacije. Ovaj zahvat e moda traiti vei stupanj znanja i tehniku profiliranost korisnika, ali to je jo jedan izravan pokazatelj da je Intel ovaj ureaj namijenio ozbiljnim korisnicima.
Nakon to smo priredili sve za normalno i sigurnosno funkcioniranje ovog ureaja, dolazimo do najzanimljivijeg dijela - promjene komunikacijskih parametara. U 802.11b modu (koji nas sad manje interesira) iskusni korisnici beinih mrea nee otkriti nita neobino i novo. Parametri koji se mogu promijeniti nalaze se vie-manje na svim ureajima ove namjene i klase - definiranje naziva beine mree, promjena frekvencijskog kanala, brzine prijenosa, beacon interval (uestalost emitiranja identifikacijskog paketa) te jo par standardnih mreno-komunikacijskih parametara.
Ljepota mreznog brbljanja
Nakon unatrag nekoliko brojeva opisane Mirande, na red dolazi i drugi, jo moniji i ljepi ICQ klon. I ne samo ICQ, nego i IRC, MSN Prekrasan dizajn, munjevit rad, mnogo opcija i user-friendly pristup ine ovaj program poeljnim na desktopu svakog imalo aktivnijeg internauta
Zelite li uvod o nedostacima ICQ-a, uzmite u ruke lipanjski Bug i proitajte tekst o Mirandi. Ovdje emo se baviti samo Trillianom. Program nas je oduevio na prvi pogled, nakon malo vie pogleda oduevio nas je jo vie, tako da emo odmah krenuti s hvalospjevima
Ljubav na prvi pogled
Pri prvom pokretanju programa oduevit e vas izgled. Zaista, ovakvu ljepotu (to se softvera tie) dugo nismo vidjeli. Suelje je skinnable (znai, mogue je skinuti dodatne "izglede" za Trillian s njegovog vlastitog sitea) i skin koji se isporuuje s programom nas je ostavio bez daha. Kompletno okruenje utopljeno je u nijanse bijelo-plavo-sive boje i izgleda stvarno fenomenalno. No nije stvar samo u izgledu, nego i u upotrebljivosti - iako su prozori poprilino zaobljeni (to jest nisu standardnog pravokutnog oblika) i iako u velikom broju sluajeva ovo oteava koritenje programa, s Trillianom to nije sluaj. Naprotiv, iznimno je pregledno, intuitivno i lako upotrebljivo. Listu kontakata je mogue prikazivati na nekoliko naina. Mi smo koristili onaj gdje su kontakti podijeljeni u grupe, grupe su sortirane po nekom naem redoslijedu i u svakoj grupi vidimo tko je online a tko offline. No osim toga mogue je rei Trillianu da sve offline kontakte "pobaca" u posebnu grupu i/ili da sakrije sve grupe u kojima nema online korisnika. Upravo toliko koliko nam treba.
ICQ kontakte je mogue dodavati runo, a mogue ih je i uvesti iz ve postojee ICQ baze (ukoliko ste ve imali instaliran Mirabilisov ICQ). Uvoz podataka je proao bezbolno, uvedene su i grupe i kontakti, no imamo zamjerku to nije mogu uvoz historyja, to znai da ete pogubiti sve do sada sauvane razgovore (koje ICQ automatski sprema). Svi novonastali razgovori u Trillianu e biti sauvani, a uvaju se u obinoj tekstualnoj datoteci.
Dijalozi za razgovore (sama funkcionalnost je slina onoj ICQ-ovoj) su pregledni i ugodni za oko. Bez bugova koje bismo uoili i s hrpom "smajlia" koje je mogue poslati (ukoliko je na drugoj strani takoer korisnik Trilliana, vidjet e iste te "smajlie") ono e donijeti novu dimenziju vaim internetskim razgovorima. Za svakog lana liste mogue je odrediti posebnu radnju koja e biti izvrena ukoliko se dotina osoba pojavi. Mogue je prikazati "buddy" prozori ili odabrati neku zvunu datoteku koju emo uti u tom trenutku. Za svakog lana liste mogue je upisati neke dodatne informacije koje bi nam kasnije mogle zatrebati, mogue je odrediti hoete li mu biti uvijek vidljivi ili uvijek nevidljivi, moete nekoga staviti na ignore listu - sve u svemu, mogunosti je mnogo.
Ne zamjerite nam ako zvuimo malo previe reklamerski. to emo, kad nas je Trillian stvarno oduevio.
IRC-eri, gdje ste?
Kao to smo u podnaslovu rekli, Trillian je mnogo vie od obinog ICQ klona. Podrava i IRC, kao i AOL Instant Messenger, Yahoo Messenger te MSN. Od gore nabrojanih protokola kod nas je (osim ICQ-a, naravno) najpopularniji IRC, pa emo mu posvetiti i veu panju. Uz mnotvo predefiniranih IRC servera mogue je unijeti i nove, pa smo se mi u trenutku spojili na irc.carnet.hr. Prozori dizajnom potpuno jednaki ICQ prozorima (svi koriste isti skin) i iznimno funkcionalni. Ukoliko se prikljuite razgovoru na nekoj grupi ili jednostavno poaljete privatnu poruku, otvorit e vam se odgovarajui prozor i nakon nekog vremena morat ete dobro pogledati da biste shvatili razgovarate li s nekim na ICQ-u ili na IRC-u. Sve radnje koje elite (slanje poruke, datoteke, pregledavanje podataka o nekoj osobi ili prikljuivanje nekoj grupi) je nadohvat desnog klika miem i funkcionira besprijekorno. Vae IRC prijatelje mogue je dodavati u listu zajedno s ICQ kontaktima (ovo se, by the way, odnosi i na Yahoo Messenger, AIM i na MSN Messenger). Vidjeli smo nekoliko vrlo popularnih IRC programa, no nijedan nam se nije svidio kao Trillian. Uostalom - pogledajte priloeni screenshot
Svaki prozor u Trillianu je mogue uiniti prozirnim, i to u razmacima od po deset postotaka. Mogue je stavljati proizvoljne slike u pozadinu (naalost, bez tile mogunosti), kontakt listu je mogue dockati (to jest prisloniti) na neki od rubova desktopa, mogue je podeavati fontove, boje i ikonice, pa ak i kombinacije tipki koje e se koristiti za slanje poruka (hoe li to biti samo Enter, Ctrl+S kao u ICQ-u ili neka druga kombinacija, samo je vama na volji). Opcija je "mali milijun": da ih sve nabrojimo, trebalo bi nam puno vie prostora no to je predvieno za ovaj tekst.
