Ruze su crvene, kameleoni su skriveni

Nije proslo dugo od posljednje verzije SuSE-ove distribucije Linuxa, a pred nama je ve i nova, verzija 8.1. to se poboljalo, a to pogoralo u ovoj manjoj nadogradnji i kako SuSE balansira izmeu kunih korisnika i serverskih zadaa - saznajmo zajedno...

SuSE je i ovom manjom revizijom (s oznake verzije 8.0 na 8.1) svoje distribucije Linuxa nastojao, ako ve ne podii, onda bar zadrati razinu kvalitete originalnog izdanja. SuSE Linux 8.1, kao i stariji brat, dolazi u dvije varijante: Personal i Professional. Mi smo dobili na uvid ovu potonju. S obzirom da smo nedavno opisali distribuciju 8.0, stavit emo naglasak na podruja koja smo u tom tekstu saetije obradili i na novosti i promjene. U velikoj i tekoj kutiji nalazi se sedam CD-a, jedan DVD i dva prirunika (User guide i Administration guide) od ukupno 850 stranica. Ako smo to ve i rekli u tekstu o prethodnoj (8.0) verziji, ponovit emo - dokumentacija je odlina, s opaskom da su neke teme obraene i u jednom i u drugom priruniku i da to smatramo odlinom idejom. Zato, pitate se?

Prirunik za korisnike (User guide, 350 stranica) pokriva instalaciju, konfiguraciju te mnotvo korisnikih programa (puno vie od standardnih dokumentacija KDE-a i Gnomea). Pod mnotvom mislimo na upute i za programe poput Gimpa, Evolutiona, OpenOfficea, programe za multimediju (kamera, skener), web, pa ak i kratki uvod u koritenje ljuske (komandnog prompta). Prirunik za administriranje je neto deblji i takoer pokriva instalaciju i konfiguraciju, ali ovaj put sa stajalita iskusnog korisnika. Dok je prvi prirunik objanjavao i navodio na rjeenja problema na jednostavan nain, ovdje su detaljno opisani programi koriteni pri npr. detekciji i konfiguraciji hardvera ili instalaciji te kako iz njih izvui maksimum. Isti pristup je zadran kroz cijeli administratorski prirunik i kroz poglavlja o kernelu, mrenim postavkama i sigurnosnim opcijama.

Iako o ovim zadnjim temama ima opsenijih i boljih knjiga i prirunika, SuSE-ova dokumentacija daje odlian pregled kroz sva bitna podruja administriranja servera s Linuxom.

Novosti na poetku
Instalacija je jo vie pojednostavljena od 8.0 verzije, a ako ste nedavno instalirali SCO-ov Linux zasnovan na OpenLinux standardu, primijetit ete u potpunosti identian instalacijski program. Rije je o SuSE-ovom vlastitom Yastu koji odlino obavlja taj posao i neiskusnim korisnicima omoguava da u svega par koraka po sistemu wizarda odaberu najvanije opcije instalacije. Oni iskusniji takoer e moi u ugodnom suelju proizvoljno particionirati disk, birati datotene sustave (podrani su standardni ext2 i ak etiri journaling sustava - Ext3, JFS, ReiserFS te XFS), slagati softverski RAID ili LVM i birati pojedine ili grupe paketa za instalaciju - sve popraeno kontekstnom pomoi.

Izdanje Professional rasprostire se na sedam CD-ova - na prva etiri se nalaze binarne verzije paketa, a ostala tri su popunjena izvornim kodovima. Na DVD-u, koji je takoer bootabilan, objedinjen je sadraj svih sedam CD-ova, pa ete, ukoliko imate DVD ita, biti poteeni mijenjanja diskova i to smatramo vrlo pohvalnim. Kompletna instalacija e na vaem vrstom disku zauzeti izmeu tri i etiri GB prostora, to daje naznaku o koliini i broju paketa isporuenih s ovom distribucijom, a potrajat e maksimalno sat vremena na sporim raunalima. Nakon instalacije svih paketa i ponovnog podizanja stroja, potrebno je obaviti jo neke sitnice poput upisivanja korisnika, podeavanja mrenih postavki (modemi, ISDN ureaji) i konfiguracije X servera. Ovo posljednje se obavlja odlinim konfiguracijskim programom SaX2 na vrlo pristupaan nain. Tradicionalno jedna od paketima najbogatijih distribucija, SuSE-ov Linux, i dalje zadrava vrh to se tie broja programa i paketa. Od radnih okolina isporueni su i Gnome 2 i KDE 3.0.3, a sa SuSE-ovih servera je mogue skinuti i KDE 3.1. KDE se sve vie namee umjesto Gnomea u velikim distribucijama kao "prvi meu jednakima", a tako je i kod SuSE-a. Iako je i Gnome u recentnoj verziji, integracija menija sa sustavom je daleko bolje izvedena u KDE-u, a i u inicijalnom izboru paketa je samo KDE.

Razlike u sredini
Od uredskih programa sada su tu KOffice 1.2 i OpenOffice 1.0.1, a StarOffice je izostavljen u odnosu na verziju distribucije 8.0. Budui su OpenOffice i StarOffice gotovo identini, ovo ne smatramo za veliki minus. Lokalizacija na hrvatski je jo uvijek na ekanju - bar se nadamo, ali su zato dijakritiki znakovi uredno podrani. Od ostalih korisnikih aplikacija tu je standardno mnotvo isporueno s KDE-om te jo brojni drugi. Na primjer, ugodno smo se iznenadili kad smo otkrili grafiki mplayer, instaliran i konfiguriran da se automatski pokree iz konquerora (KDE-ovog file managera) za MPG i AVI datoteke. Naalost, kao to se pokazalo i u ovom primjeru, ipak je najbolji mplayer onaj kojeg sami kompiliramo jer jedino tako moemo biti sigurni da su podrani svi codeci za audio i video koji nam trebaju. Ipak, pohvala za pokuaj ukljuivanja vjerojatno ponajboljeg video-playera za Linux u distribuciju. Da ne duljimo vie o korisnikim programima, vjerujemo da ete nai sve to vam treba, ukljuujui programe za pribavljanje slika sa skenera i digitalnih fotoaparata i njihovu obradu, audio-playere, programe za zapisivanje CD-a, mail, web i jo tota.

Kod serverskih programa nema velikih iznenaenja - tu su dvije verzije web-servera Apache, 2.0.40 i 1.3.20, Samba, NIS, NFS i LDAP, MySQL i PostgreSQL serveri, Cups kao lokalni i mreni servis za printanje i ostali standardni serverski programi kao i u distribuciji 8.0. ISDN je dobio CAPI i podrku za faks. Programi vezani uz sigurnost sustava su takoer prisutni (vatrozid, SSH), no bez velikih promjena u odnosu na verziju 8.0 koja je ve imala dovoljno iroku paletu programa i servisa. Gotovo svi korisniki aspekti sustava konfigurabilni su kroz jedinstveni kontrolni centar, ukljuujui instalaciju novih paketa i mreni update sustava. Mreni update je jo bolji nego u verziji 8.0, iako ne shvaamo kako se mogao potkrasti propust da nigdje nema naznake o napretku downloada paketa. Takoer, veliina pojedinih paketa je navedena, ali ukupna veliina svih novih paketa je pokazana samo kao postotak zauzea na disku. To u stvari nije veliki nedostatak, ali kvari dojam inae vrlo ispoliranog alata. Postavke vatrozida, X servera, upravljanje korisnicima i mnoge druge operacije mogu se obaviti iz jednog centraliziranog alata.

Uspjeh na kraju
Iako mnoge serverske aplikacije nisu nale svoje mjesto u kontrolnom centru, ne smatramo to velikim nedostatkom jer su zadovoljavajue obraene u dokumentaciji, a administratori e ionako radije posegnuti za promptom nego za grafikim alatom. Razmatrajui promjene u paketima, smatramo sasvim opravdanim pomak u broju verzije na 8.1 i miljenja smo da je odlina SuSE-ova distribucija Linuxa postala jo bolja. Dokumentacija nas takoer nije iznevjerila - ak smo i nju skloni ocijeniti jo boljom nego ranije. Otprije jake strane SuSE-ovog Linuxa su i dalje snane, a tek tu i tamo smo naili na poneku sitnicu koja nas je zasmetala. Kao, ukupno gledano, vrlo zaokruena i kompletna distribucija - bogatom ponudom paketa orijentirana pojedinim korisnicima, ali i serverskim aplikacijama, ne zapostavljajui ozbiljne primjene - SuSE-ov Linux 8.1 e se dobro snai u veini zadataka koje postavite pred njega.